|
Speleoarheologija
Uloga speleologa nije samo izrada
speleološkog nacrta kao osnovnog cilja speleoloških istraživanja, već i
prikupljanje informacija kojima mogu pridonijeti budućim znanstvenim
istraživanjima ili zaštiti, odnosno sanaciji stanja u speleološkim
objektima. Tijekom speleoloških istraživanja ili praćenja stanja
(monitoringa) u speleološkim objektima, speleolozi na inicijativu i u
suradnji sa znanstvenicima iz pojedinih područja mogu prikupljati različite
njima vrijedne podatke. Jedno od takvih područja je speleoarheologija -
arheološka istraživanja u špiljama i jamama (istraživanja u mraku). Ljudi su
u dalekoj prošlosti boravili u špiljama, koristili ih kao zaklon, spremište,
čuvali u njima životinje. Ponekad su ih koristili za pohranjivanje mrtvih
ili za duhovne obrede. Boravkom u špiljama, ostavljali su tragove svog
boravka u obliku dijelova posuđa, raznih alata, ostataka hrane i dr.
Speleoarheologija se upravo bavi njihovim istraživanjem i rekonstrukcijom.
Na inicijativu Speleološkog odsjeka HPD Željezničar, 5. ožujka
2009. održano je u prostorijama odsjeka u Zagrebu predavanje "Speleoarheologija za početnike". Predavač je
bio doc.dr.sc. Stašo
Forenbaher, znanstveni suradnik na Institutu za antropologiju i predavač na
Studiju antropologije Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Stašo Forenbaher,
arheolog, antropolog i speleolog, sudjelovao je u više speleoarheoloških
istraživanja u Hrvatskoj i inozemstvu (Portugal). Od važnijih speleoloških
objekata koje je istraživao u nas mogu se izdvojiti oni na istočnojadranskoj
obali; Grapčeva špilja na otoku Hvaru, Špilja u Nakovani na poluotoku
Pelješcu, špilje na otoku Visu, objekti na istarskom poluotoku, kao i neki
drugi speleo objekti kao npr., špilja Kotluša kod izvorišta Cetine, špilje
na Velebitu itd. Stašo Forenbaher autor je dviju knjiga i 11 izvornih
znanstvenih i preglednih radova objavljenih u CC časopisima, kao i 23 članka
u drugim publikacijama. Duže vrijeme surađuje sa speleolozima, član je
Zagreb Matice, objavljivao je svoje radove u Speleologu, časopisu SO
Željezničara.
U svom predavanju dao je uvid u detalje
arheoloških istraživanja u špiljama, od trenutka pronalaženja lokaliteta, do
opsežnih iskopavanja i analiza slojeva. Posebno je istaknuo ulogu
speleologa, koji su vrijedan izvor informacija o potencijalno zanimljivim
speleoarheološkim lokalitetima. Zato je u svom predavanju obratio pažnju na
to kako prepoznati takav lokalitet (na koje detalje treba obratiti pažnju -
posebice u ulaznim dijelovima špilja i jama), te što poduzeti u slučaju da
se pretpostavlja da se radi o takvom lokalitetu. Speleolozi bi trebali biti
informirani da li je neka špilja već od prije poznat speleoarheološki
lokalitet, te ako nije, poduzeti sve da se taj lokalitet ne poremeti. U
arhelologiji su izuzetno bitni položaji predmeta ili njihovih ostataka, te
je jako važno da se oni ne pomiču bez prethodnog bilježenja položaja (za što
može poslužiti pravilno izrađena fotografija). Ako se radi o špilji koja
nije poznato nalazište, o pronalasku treba obavijestiti arheologe.
U drugom dijelu predavanja dan
je pregled nekih važnih speleoarheoloških lokaliteta, od čega je posebno
istaknuta špilja Nakovana na Pelješcu, gdje su istraživaći imali veliku
sreću da su pronašli netaknuto nalazište. Istaknuto je da nalazište ima veću
znanstvenu vrijednost ako nije poremećeno u recentnom razdoblju. (S.
Tutiš, D.Paar)
 OBJAVLJENO:
06.03.2009. 22:00 |
