|
AKADEMIK JOSIP ROGLIĆ
(1906-1987)
ŽIVOT
J. Roglić rođen je 1906. godine u uglednoj obitelji Cvitka i Joze
Roglić u Roglićima u Župi Biokovskoj. Pohađao je pučku školu u svom
rodnom mjestu 1912.-1918. godine kada ga je otac odveo u Split gdje je u
sjemeništu pohađao niže razrede gimnazije do 1922. godine. Školovanje je
nastavio u višim razredima biskupske Klasične gimnazije gdje mu je
profesor bio poznati geograf Ivo Rubić. Nakon mature 1926. godine
preselio je u Beograd gdje je upisao pravni fakultet. S obzirom na u
gimnazijskim danima razvijeni interes za prirodne znanosti taj ga studij
nije zanimao pa se već 1927. godine upisao na Geografski odsjek
Filozofskog fakulteta. Diplomirao je 1930. godine. 1934. obranio je
disertaciju "Biokovo – fizičko-geografske osobine" koja je naknadno
tiskana kao posebno izdanje.
Prema preporukama svojih profesora J. Roglić je 1934/35. boravio na
specijalizacijama u Strassbourgu i Montpellieru, a 1938/39. u Berlinu i
Beču. U međuvremenu je bio zaposlen u III. Muškoj gimnaziji u Beogradu.
Tijekom boravaka na stranim sveučilištima prof. Roglić se upoznaje s
novim teorijama i metodologijom znanstvenih istraživanja u geografiji te
organizacijom nastavnog i znanstvenog rada.
1941. godine s obitelji seli u Zagreb gdje počinje raditi kao
profesor na I. ženskoj gimnaziji. Ubrzo prelazi na Visoku pedagošku
školu gdje je 1943. godine izabran za izvanrednog profesora, a 1945. i
za redovnog. 1946. godine prelazi na novoosnovani
Prirodoslovno-matematički fakultet gdje je 1947/48. bio na dužnosti
dekana. Nastavlja sa usavršavanjima na sveučilištima u Francuskoj,
Njemačkoj, Ujedinjenom kraljevstvu, SAD, tadašnjem SSSR-u i
Čehoslovačkoj, zatim Švedskoj, Mađarskoj, Rumunjskoj, Poljskoj, te Kini.
U međuvremenu je vodio Geografski zavod, a od 1960. Geografski
institut Sveučilišta u Zagrebu. Zbog izuzetnih znanstvenih postignuća
1960. godine izabran je za izvanrednog, a 1969. za redovnog člana JAZU.
Nakon uspješnog nastavničkog rada 1976. godine akademik Roglić odlazi
u mirovinu, ali nastavlja sa znanstvenim radom koliko mu je to narušeno
zdravlje dopuštalo.
Umro je 1987. godine, a pokopan je na zagrebačkom Mirogoju.
Kako bi obilježili 100. obljetnicu njegova rođenja Hrvatsko
geografsko društvo – Split iniciralo je organizaciju Međunarodnog
znanstvenog skupa "Akademik Josip Roglić i njegovo djelo" (Makarska 19.
– 22. travnja 2006.) i tiskanje odabranih radova u 5 knjiga.
Speleolozima i geomorfolozima posebno su zanimljive 1. i 3. s naslovima
"Krš i njegovo značenje" te "Geomorfološke teme".
ZNANSTVENI I STRUČNI RAD
Tijekom života akademik Roglić je aktivno sudjelovao na brojnim
znanstvenim i stručnim skupovima. Objavio je niz znanstvenih i stručnih
članaka koji su imali važan utjecaj na razvoj geografske znanosti,
geomorfologije i istraživanja krškog reljefa koji se u svjetskoj
literaturi navode i kod suvremenih autora.
Geomorfologija je privlačila njegovu pažnju od samog početka
znanstvenog rada. Poznata je i često bila citirana njegova izreka:
"Terenski rad, opservacija, temelj su geografskog istraživanja pa on
mora biti baza za zaključivanje." Tu je svoju misao uvijek primjenjivao
u geomorfološkim i geografskim istraživanjima rezultat kojih su brojni
zapaženi članci i studije. U istraživanjima je primjenjivao
interdisciplinarni pristup pa je tako i krški reljef, kojim se često
bavio, doživljavao kao prirodni kompleks i životni prostor limitiran
oskudicom vode i obradivih površina. Počeo je s istraživanjem krša
Imotske krajine, nastavio s jadranskim i dinarskim kršem da bi završio s
kršem kao fenomenom svjetskog značenja. Pri svojim je istraživanjima
često koristio i dostignuća speleologa. Proučavao je povezanost krških
procesa i reljefnim oblika s glacijalnom i riječnom erozijom.
Akademik Roglić često je isticao kako svaki znanstveni rad polazi od
precizno definirane znanstvene terminologije pa je vrlo značajan njegov
rad na Prilogu hrvatske krške terminologije izdan u Zagrebu 1974. godine
koja je u nekim dijelovima zastarjela, ali predstavlja dobar temelj za
pripremu obnovljene terminologije koja će koristiti geografima,
geomorfolozima, geolozima, speleolozima i svim ostalim strukama koje
zadiru u problematiku krškog reljefa.
Prema članku M. Matasa pripremio N. Buzjak
Literatura:
Herak, M. 1989: Spomenica JAZU posvećena
preminulom Josipu Rogliću, redovnom članu JAZU, Zagreb
Matas, M. 2006: Život i djelo akademika Josipa
Roglića. Zbornik radova "Akademik Josip Roglić i njegovo djelo", GD
Split-HGD Zadar-HGD Zagreb
Rogić, V. 1966: 60. godišnjica profesora dr.
Josipa Roglića. Geografski glasnik, 38, 7-15 |
